halal friendly tržište

Vrijednost halal tržišta – 200 milijardi USD do 2020. godine

Vrijednost halal tržišta – 200 milijardi USD do 2020. godine

 

Svjetsku populaciju trenutno čini 23 % muslimana. Do 2030. godine taj procenat će iznositi 26,5 %. Muslimani postaju vodeći konzumenti svjetskog tržišta.

 

vrijednost halal tržišta preko 200 milijardi dolara

Statistika bilježi da svjetsku populaciju trenutno čini 23 % muslimana. Do 2030. godine taj procenat će iznositi 26,5 %. Zemlje sa većinskim muslimanskim stanovništvom bilježe i rastuću ekonomiju te na taj način muslimani postaju vodeći konzumenti svjetskog tržišta u različitim segmentima. Naime, islamsko – halal tržište razvija se brže od svjetskog prosjeka razvoja turizma, te stoga privlači sve veću pažnju.

 

Gosti sa halal tržišta na odmoru u prosjeku troše oko 1700 USD što je za 500 USD više od prosječnih Evropljana.

Prema podacima temeljenim na statistikama Svjetske turističke organizacije, halal turizam je:

  • u 2010. godini u ukupnoj turističkoj ponudi imao učešće od devet posto, a njegova vrijednost iznosila je oko 90 milijardi USD
  • u 2011. godini vrijedilo je 126.1 milijarde USD (12,3 % od cjelokupne svjetske turističke zarade)
  • a u 2013. godini 140 milijardi USD (13 % od cjelokupne svjetske turističke zarade).

Također se predviđa porast vrijednosti islamskog tržišta od 5 % godišnje, čime će do 2020. godine dostići vrijednost od 200 milijardi USD. U ove brojke nije obuhvaćen vjerski turizam, konkretno odlazak na Hadždž i Umru. Na odmoru u prosjeku gosti sa halal tržišta troše oko 1700 USD što je za 500 USD više od prosječnih Evropljana.

 

Najpoželjnije turističke destinacije muslimana

Prema statističkim istraživanjima, najpoželjnije destinacije u 2014. godini bile su su Malezija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Qatar od zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

A što se tiče zemalja s muslimanskim stanovništvom kao manjinom, u top 6 destinacija se nalaze: Singapur, Tajland, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Belgija.  

Postoji još puno prostora za rast islamskog tržišta ali treba nastaviti sa ulaganjima kako bi se osigurao stabilan rast usluge i sadržaja koji su dostupni za muslimanske turiste. Uslov za izgradnju kvalitetne ponude je sagledavanje specifičnosti potreba koje ima muslimanska populacija, njihove kulture i običaja.

 

Halal i Muslim friendly – standardi kvaliteta/karakteristike koje muslimani traže

Kad je riječ o specifičnosti potreba muslimanskih turista, termini na koje sve češće nailazimo su “halal” i “muslim friendly”. Halal je arapska riječ koja znači “čisto” ili “dozvoljeno”, a označava stvari i djela koja su prema islamskom zakonu dozvoljena.

Halal kao standard kvaliteta odnosi se na skup karakteristika proizvoda ili usluga koji ispunjavaju zahtjeve koji su u skladu sa islamskim propisima, a u širem smislu –  predstavlja način života kojem svi muslimani teže, temelji se na islamskim idealima čistoće, promociji zdravlja, skupu etičkih vrijednosti koje za cilj imaju dobrobit svakog pojedinca te, shodno tome, implementacija halal standarda ide u korist ne samo onima koji žele živjeti u skladu sa islamskim principima već i svima onima koji ga prepoznaju kao kvalitet.

Halal standard je namijenjen za širok spektar proizvoda i usluga, pa tako imamo halal prehrambene proizvode, kozmetiku, lijekove, predmete opšte upotrebe, halal-bankarstvo i ugostiteljstvo, hotele s halal-certifikatom itd. Halal kvalitet isključivo može potvrditi Islamska zajednica ili certifikacijska agencija koju za to ovlasti Islamska zajednica.

 

Malezija-lider u svjetskoj halal industriji

 

50_133691_l.png

Priča uspjeha Malezije, pionira halal industrije, počinje 1974. godine kada je Istrazivački centar za islamska pitanja pri Kabinetu ministra počeo da se bavi pitanjima halal certifikacije proizvoda koji su u to vrijeme ispunjavali halal kriterije. Prvi halal standardi izdati u 2000. godini bili su značajna prekretnica za Maleziju koja postaje prva zemlja sa sistematično uređenim i dokumentovanim Sistemom za halal certificiranje.

Standardi su postali podsticaj za novu revoluciju koja je transformisala Halal od tradicionalne seoske industrije do vibrirajuće ekonomije sa utvrđenom globalnom tržišnom vrijednošću od od 2.3 triliona američkih dolara.

Danas, Malezija je vodeća globalna halal baza sa godišnjom vrijednošću izvoza od RM 35.4 milijardi za halal proizvode, što doprinosi oko 5,1 % od ukupnog izvoza za zemlju. Prva je zemlja u svijetu koja pruža halal posluženje na letovima nacionalne aviokompanije, Malaysia Airlines. Malezijski Halal standard je sada široko korišten od strane nekoliko renomiranih globalnih multinacionalnih kompanija uključujući Nestlé, Colgate Palmolive i Unilever. Što se tiče halal tržišta, Malezija pored hrane i pića investira i u različite druge sektore kao što su kozmetika, logistika, farmaceutski sektror, a nedavno i turizam.

„Kada je riječ o zemljama sa potencijalom muslim-friendly destinacija, Malezija je vodeća“ kaže Fazal Bahardeen, glavni operativni direktor Crescentrating-a.

 

Japan

 

Predviđa se da će ulaganja Japana da svoje usluge i proizvode prilagodi muslimanima rezultirati sa brojem od milion muslimana koji će posjetiti zemlje Dalekog istoka do 2020. godine.

 

japan_133711_l.jpg

Na internacionalnim aerodromima, poput Tokyo Narita Airport, nalaze se sobe za molitvu za ljude svih vjera. One se također mogu koristiti za meditaciju, kontemplaciju ili bilo koju duhovnu aktivnost.

Sve je veći broj onih koji implementaciju halal standarda i uopšte otvaranje prema islamskom tržištu prepoznaju kao unosan korak. Primjer je i Japan, gdje je u periodu od 2004-2013. godine zabilježen porast muslimanskih turista za 7,2 %. Porast turista uslijedio je kao direktan rezultat odluke Japana da prilagodi aerodrome muslimanskim putnicima, obezbjeđujući im sobe za molitvu i adekvatan prostor gdje će obaviti pripreme za molitvu.

Očekuje se, da će se zalaganja Japana, da ponudi muslim-friendly usluge u svojim aerodromima, holetima i restoranima isplatiti vrlo brzo, sa brojem od milion muslimana koji će posjetiti zemlje Dalekog istoka do 2020. godine.

Naredni pozitivni koraci koje je Japan poduzeo su: uvođenje vizne olakšice 2013. godine za oko 66 zemalja, uključujući Tajland, Maleziju, Singapur i Indoneziju, svaka od njih sa muslimanskim stanovništvom, i uopšte povećanje svijesti o značaju halal turističkog tržišta od strane japanske turističke organizacije.

 

Hrvatska

 

Hrvatska nesumnjivo postaje “halal friendly” destinacija. Naime, sve više hotela i restorana dobiva ili su zainteresirani za dobivanje halal certifikata i “halal friendly” oznake

 

croatia8122601920_133710_l.jpg

Od zemalja u regiji, Hrvatska se ističe kao poželjna “halal friendly” destinacija. Naime, sve više hotela i restorana, turističkih agencija dobija ili su zainteresirani za dobijanje halal certifikata i “halal friendly” oznake, koje dodjeljuje Centar za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Na ovaj način, kažu u Centru, širi se hrvatska turistička ponuda, pružanjem mogućnosti turistima islamske vjeroispovijesti koji prakticiraju svoju vjeru da boravak u Hrvatskoj provedu u skladu s principima svoje vjere.

„Hrvatska nudi prirodne ljepote, sigurnost, multikulturalizam, također i islamsku ostavštinu, vezane za halal hranu i restorane registrovane pod oznakom halal. Trenutno je u Republici Hrvatskoj 85 halal certificiranih poduzeća. A ako se odluče posjetiti Zagreb turisti mogu uživati u cjelokupnom halal programu, halal hrani, halal smještaju, halal turističkim vodičima itd.„ – pojašnjava Aldin Dugonjić, voditelj Centra za certificiranje halal kvalitete.

 

Da li je islamsko tržište budućnost?

Ova revolucionarna statistička istraživanja navode na to da islamsko tržište jeste budućnost. U prilog tome idu i činjenice:

  • Jedino se broj muslimana povećava više nego ukupni broj stanovništva. Danas čine 23 % ukupnog stanovništva, što znači da je svaki četvrti čovjek na svijetu musliman.

  • Broj muslimana u Evropi neprestano raste. Danas muslimani čine oko 6 % ukupnog stanovništva Evrope. Do 2030. godine se očekuje porast na 8 % evropskog stanovništva, tj. svaki 12. evropljanin će biti musliman.

  • Na mladima svijet ostaje – Muslimani su mlađi od ostatka stanovništva, kako u svijetu tako i u Evropi. U 2010. godini, prosječna dob muslimana širom Evrope bila je 32, što je čak 8 godina mlađe od prosječnog Evropljanina (40).

  • Pojava muslimana „nove generacije“ – Od 2010. godine Evropska unija je dom za oko 13 miliona muslimanskih imigranata. To su uglavnom mladi i  visokoobrazovani ljudi koji nastoje integrisati se u svim segmentima društva i pratiti moderne tokove.

Ovakva rastuća energija koja buja ka svim stranama svijeta mora biti uzeta ozbiljno od strane kako raznih analitičara tako i servisera najrazličitijih usluga na najrazličitijim tržištima.